PRIRODA KAO NAJLEPŠI EKSPONAT: dva srpska prirodnjačka muzeja

Da li ste čuli za pticu pčelaricu? Znate li da je, pored armadilja, možete videti u centru Beograda? Interesuje li vašu decu unutrašnjost vulkana i da li biste ih uveli u jedan?

Svim malim ljubiteljima prirode predstavljamo dva muzeja čiji kustosi dobro poznaju planetu Zemlju i sve njene tajne.

Prirodnjački muzej u Beogradu

Kad se pomene Prirodnjački muzej, mnogi od nas prvo pomisle na Galeriju ovog muzeja na Kalemegdanu, prostor u kom se godinama organizuju sve tematske izložbe prirodnjaka. Manje je onih koji znaju da se zgrada Prirodnjačkog muzeja nalazi u Njegoševoj ulici jer su u centru Beograda samo kancelarije i depoi u kojima se čuva bogata prirodnjačka zbirka.

Prirodnjački muzej u Beogradu osnovan je 1895. godine i, posle Narodnog muzeja Srbije, najstariji je srpski muzej. Više od dva miliona eksponata koji svedoče o istoriji prirode skriveno je daleko od očiju javnosti jer ovaj muzej nema prostor za stalnu postavku. Sve izložbe koje se smenjuju na Kalemegdanu i neretko putuju po Srbiji predstavljaju napore kustosa da muzejska publika stekne makar uvid u bogatstvo koje u depoima čami.

Pančićev kabinet

Jedina stalna postavka Prirodnjačkog muzeja nalazi se u kabinetu koji nosi ime jednog od najčuvenijih srpskih naučnika, utemeljivača botanike i planinarstva u Srbiji – Josifa Pančića. Na ovom mestu, izložene su odabrane životinjske i biljne vrste, kao i delovi geološke i paleontološke zbirke.

Pančićev kabinet nije stalno otvoren za publiku. Posete đaka organizuju se u saradnji sa školama, a povremeno, najčešće u okviru nekih manifestacija, i programi za decu otvorenog tipa.

Na ‚‚Sijesti u muzeju‘‘ tokom ‚‚Dana evropske baštine‘‘ deca su od kustosa Dragane Vučićević saznala na koje se sve načine određene vrste prilagođavaju uslovima života.

Na ovoj radionici videli su pčelaricu i saznali o specifičnostima ishrane ove ptice, proverili da li armadiljo zaista ima devet pojaseva kako mu kaže drugo ime, pogađali koliko je velik mamut bio sudeći po veličini njegovog zuba i videli herbarski primerak cveta biljke feniks – Natalijine ramonde.

Bizonarijum

Oko 300 lobanja i delova skeleta stepskih bizona koji su živeli na teritoriji Srbije do pre 11 000 godina čuva se u Prirodnjačkom muzeju. One su izložene u posebnim vitrinama u dvorišnom delu muzeja koji se sa ulice ne vidi.

O programima u Pančićevom kabinetu, možete se informisati na sajtu i društvenim mrežama muzeja gde se ovi programi najavljuju blagovremeno.

PRIRODNJAČKI CENTAR U SVILAJNCU

Ako vam je prva asocijacija na prirodnjački muzej ipak susret sa skeletima dinosaurusa, Prirodnjački centar u Svilajncu je mesto na kom ćete porodično uživati. Savremeno opremljen i interaktivan – proširiće vidike najmlađih i istovremeno ih zabaviti.

U zgradi muzeja nalazi se nekoliko postavki: paleontološka, životinje Afrike, fauna Srbije i replika skeleta mamuta Kike čiji se original čuva u Narodnom muzeju Kikinda, a u dvorištu muzeja je dino park i replika vulkana sa geološkom postavka.

Selfi sa žirafom – što da ne?

U dane vikenda organizuju se vođene ture, naučne radionice za decu, filmske projekcije. Ovo je mesto gde možete proslaviti dečji rođendan, gde se najmlađi posetioci mogu igrati u pesku a starija deca otkrivati čari novih tehnologija. Od prošle godine, ovde možete doživeti takozvanu “Proširenu stvarnost“ – posredstvom aplikacije, eksponati će oživeti i izmamiti vam osmehe za “selfi“ sa žirafom.

Ako smo vas zainteresovali da se sa decom uputite u Svilajnac, spremite se za celodnevnu avanturu i javite nam utiske!